Kanjiža je bila domaćin, sedmog sastanka zajedničkog konsultativnog odbora, Komiteta regiona Evropska unija – Republika Srbija. Komitet regiona je osnovan, kao savetodavno telo i čine ga predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, zemalja EU i zemalja koji su kandidati za članstvo, a koji promoviše politički dijalog i saradnju lokalnih i regionalnih vlasti, a pre Kanjiže zasedanja u Srbiji su održavana još u Nišu i Novom Sadu.
Učesnike skupa pozdravili su kopredsednici Dejan Jovanović i Franko Iakop, a u ime domaćina predsednik kanjiške opštine Robert Fejstamer. Fejstamer je izjavio, da je ovakva konferencija značajna zbog toga da možemo da pokažemo koje sve probleme imamo na lokali, i probamo ih približiti ljudima, koji dolaze iz različitih zemalja EU, kao i da im približimo naše probleme, ideje i naše aktivnosti na polju evropskih projekata iz IPA programa, prekogranične saradnje sa partnerima iz Mađarske i Rumunije, saradnje sa bratskim gradovima, ali i aktuelne problematike migrantske krize, što su u protekle četiri godine, i bile teme zajedničkog konsultativnog odbora Regiona EU-RS.
Tema skupa bili su pregovori o pristupanju Srbije EU i njihovom uticaju na subnavionalne vlasti, kao i o elektronskoj upravi. Stefen Hudolin iz Delegacije EU u Republici Srbiji je naglasio da je ovo jedna od prilika da se sagleda kako se na najbolji način mogu obaviti reformski proces u javnoj upravi, i lokalnoj samoupravi, i poboljšati život građanima, pogotovo na lokalnom nivou, gde se život dešava. On je dodao da EU podržava te procese u Srbiji i sa značajnim sredstvima se prišlo toj oblasti, podržava se lokalna samouprava ne samo sa digitalizacijom, e-upravom i kupovinom opreme, nego i sa celokupnom reformom, kako se stručna služba može poboljšati u interesu građana.
– Izuzetno mi je drago, da se u ovoj regiji već živi Evropa, ljudi su tolerantni, skupa žive i to je jedan fenomenalan primer kako to treba i može da izgleda. Mislim da je to jedna dobra startna tačka, kojom treba da idemo dalje i mi ćemo podržati Srbiju u ovom procesu i reformama. Nadam se, da će nova predsednica i celokupna Komisija EU doneti jedan novi pristup proširenju prema regiji, Zapadnog Balkana i celokupnom pristupu u procesu reformi. Da li je potreban novi oblik, mislim da nije toliko bitno, nego je bitno da imamo raspoloženje sa strane regije, a isto tako i raspoloženje sa druge strane, da se konačno prepozna da ova regija skupa sa Srbijom treba da pripada Evropskoj uniji – smatra Hudolin.
Predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor, koji je učestvovao u radu, izjavio da je razočaran pristupnim pregovorima zbog toga što nas iz EU stalno drže u poziciji da se pravdamo, što lično doživljava ponižavajuće.
– Manji je problem kako ja to doživljavam nego je bitnija generalno ponižavajuća poruka koja se emituje prema ukupnom našem društvu. Čovek ne može ni da zbroji koliko je proteklo godina u nekakvom iščekivanju. Gledajući ovu situaciju mogla bi se napisati nova drama o „Čekanju Godoa“. Mislim da je postupak pregovora nesrazmeran u odnosu na spremnost Republike Srbije. Rezultati ili pozicija u tim pregovorima ne odslikava našu spremnost, nego odslikava spremnost EU u ubrzavanju i sprovođenju proširenja – rekao je Pastor.
Pastor je dodao da smo imali Komisiju EU čiji mandat se završava, koje je deklarativno imala program neproširivanja EU, te „da je u takvoj situaciji zahtevati od nas, da realizujemo nešto i opravdavati spori napredak da nešto nismo učinili, mislim da je u najmanju ruku licemerno“.
– Imam izuzetno iskustvo u prisustvu ovakvim konferencijama, koje su veoma bitne, zbog toga što je to prilika za iznošenje stavova i upoznaje ljude sa stanjem kod nas, ali nisam pristalica izgovoranjea rečenica evropskounijskim bla-bla jezikom. Trteba izgovarati jednostavne i jednoznačne rečenice bez obzira, kako se to kome dopalo. Lično se nadam da će današnji dan biti možda prekretnica u čitavom procesu, jer se bira nova Komisija EU i nadam se da će ona imati drugačiji stav u odnosu na politiku proširenja. Očekujem da ta politika bude otvorena sa ciljem proširivanja EU, da se jasno znaju pravila igre, ne samo u odnosu na kandidate nego u odnosu na samu EU. Mislim da je značajan novi kvalitet ličnosti komesara za proširenje jer ćemo posle ne znam koliko mandata imati komesara, koji je zainteresovan za uspešnost svog posla, jer do sada smo imali političare koji očito za to nisu bili zainteresovani – ocenio je Pastor.
Državni sekretar u Ministarstvu državne uprave, i lokalne samouprave Republike Srbije Ivan Bošnjak, je predočio da su to ministarstvo i Vlada Srbije stavili razvoj elektronske uprave kao svoj prioritet i da se kroz razvoj elektronske uprave vidi mogućnost, kako unapređenja komunikacija građana i administracije tako i za dalji privredni suštinski razvoj Srbije u oblasti informaciono komunikacionih tehnologija.
– Cilj Ministarstva državne uprave je da kroz komunikaciju sa građanima i privredom i razvojem elektronskih servisa na lokalnom nivou omogućimo transparentnije i ekonomičnije poslovanje na nivou lokalne samouprave, i na taj način doprinesemo demokratskim procesima u našoj zemlji. Tom podrazumeva i unapređenje registara koje država vodi o našim građanima, zaštitu podataka o ličnosti na jednoj strani i na drugoj strani bolju komunikaciju putem elektronskih servisa, tako da upravni postupci i sve ono što građani trebaju da dobiju od svoje države, dobiju u što kraćem roku, i u što prihvatljivijem obliku – naglasio je Bošnjak.
Na pitanje koliko će e-uprava doneti uštede kada zaživi, Bošnjak je odgovorio da je ukupna do sada ostvarena ušteda na godišnjem nivou bila je u vrednosti preko šest milijardi dinara u prethodne tri godine, kroz razvoj sistema matičnih knjiga, samo na uštedi papira, štampanju novih iskaznica, koje je bilo potrebno obezbeđivati kroz različite administrativne postupke.
– Očekujemo da ove uštede u narednom periodu, budu mnogostruke u odnosu na ovaj iznos. Jasno je da sam proces digitalizacije zahteva određene troškove. Mi se kroz projekte i donatorska sredstva obezbedimo za korišćenje ovih servisa, ali je kasnije sve to potrebno održavati i modernizovati, ali ovaj balans svakako ide u korist građanima, s obzirom da se štedi i vreme i neki drugi prirodni resursi, tako da je neminovnost razvoj elektronske uprave – rekao je Bošnjak.
M. Mitrović
Foto: M. Mitrović