Na samo nekoliko sati vožnje, u blizini Balatonskog jezera, nalazi se Heviz – gradić sa nešto više od 5 hiljada stanovnika koji godišnje poseti 23 hiljade turista. Uprkos svojoj veličini, raznovrsnog sadržaja za turiste zaista ima, bilo da ste u Heviz došli na banjsko lečenje ili samo na odmor i opuštanje.
Neka zanimljiva mesta stigli smo da posetimo tokom boravka u Hevizu u okviru projekta „Youth & Spa“ pod pokroviteljstvom programa Erazmus+. Tom prilikom su nam domaćini, umesto klasičnog obilaska i razgledanja znamenitosti grada, organizovali igru “lova na blago”. Kako tokom boravka nismo imali mnogo slobodnog vremena, za ono što nismo uspeli da posetimo, dobili smo preporuke.
Ako se ikada, namerno ili slučajno, zateknete u Hevizu ili okolini, ovo su naši predlozi.
Kupajte se pod snežnim nebom
Kupanje u jezeru samo po sebi verovatno ne predstavlja ništa spektakularno. Ali, šta ako vam kažemo da se u jezeru možete kupati u decembru, dok pada sneg, a temperatura vazduha se spusti ispod nule?
Da, ovo već zvuči primamljivo.
Primamljivo je i to što je Heviz najveće prirodno termalno jezero u Evropi površine od 47,500 kvadratnih metara, a temperatura vode se i u najhladnijim danima ne spušta ispod 24 stepena. U lekovitim svojstvima ove termalne jezerske vode uživali su još i stari Rimljani naseljeni u ovim predelima.
Postoji još jedna zanimljivost u vezi sa ovim jezerom.
Celokupni kapacitet vode u jezeru obnovi se za 72 sata. Kao bazen koji se svaka tri dana čisti i puni svežom vodom, u ovom slučaju svežom izvorskom termalnom vodom, samo što čitav proces punjenja i pražnjenja “majka priroda” odradi sama.
Iskusite hedonizam u čaši
Iskoristite lepo vreme i upustite se u laganu, polučasovnu šetnju do obližnjeg naselja Egređ. Kada prođete crkvu romanskog stila iz 13. veka, bićete iznenađeni onim što ćete zateći.
Prijatno iznenađeni, naravno.
Ovaj predeo je za ljubitelje vina prava riznica blaga, smeštena na obroncima brda. Mnoštvo vinskih podruma i restorana ušuškano je između redova vinove loze i prosto vas mame da zavirite i otkrijete – šta to krije jedan mali hedonistički raj. A, možda da parče tog raja i okusite – u čaši, ili pak u tanjiru?
Čak i ako niste ljubitelj vina, bićete opijeni pogledom koji se pruža.
Posetite Feštetičev barokni biser
Zdanje koje je preživelo sve revolucije i ratove, od svog nastanka u 18. veku pa do današnjeg dana, nalazi se na samo nekoliko kilometara u obližnjem Kesthelju. Stilski nameštaj iz minimum četiri različite umetničke epohe, duborez na tavanicama i stepeništu, svilene tapete i mnoštvo ukrasnih vaza i figura ukrašavaju stotinu i jednu odaju velelepnog doma velmožnika i grofova porodice Feštetič.
Najočuvanija i, jednom kada je vidite – složićete se, najimpresivnija odaja ovog dvora po mnogima je biblioteka.
Zidovi obloženi masivnim policama izrezbarenim u slavonskom hrastu čuvaju 86 hiljada naslova, koja su tokom 200 godina skupljali članovi porodice. Kožne korice sa pozlaćenim naslovima i ornamentima krase sva četiri zida prostorije, od poda do plafona.
A, zahvaljujući jednom ruskom oficiru, biblioteka i njeno blago ostali su netaknuti sve ove godine.
Za vreme Drugog svetskog rata, palata je jedan period služila kao vojna bolnica. Uvidevši neprocenjivu vrednost ove kolekcije, pomenuti oficir je, kako bi sprečio krađu ili oštećenja, zabetonirao vrata biblioteke.
Utolite žeđ čudotvornom vodom
Legenda kaže da je poslednji rimski car, Teodosije Veliki, u detinjstvu bolovao od dečje paralize. Kako li je onda živeo 48 godina, a pritom vladao carstvom i vodio ratove, pitate se? Ako ćemo verovati legendi, izgleda ga je izlečila čudotvorna izvorska voda i lekovito blato, upravo ovo koje se nalazi u Hevizu.
Istinitost legende ne možemo da potvrdimo, ali je dokazano da ova voda po svom hemijskom sastavu zaista ima neka lekovita dejstva. Lekovita dejstva vode možete i sami ispitati, kupanjem i terapijama u već pomenutoj banji i jezeru, ali i konzumiranjem vode sa česme koja se nalazi na šetalištu.
Daćemo vam i jedan prijateljski savet: kada vodu uspete u čašu, a pre nego što je ispijete, potrudite se da je ne pomirišete.
Tajana Pijanović Ćurčić
Fotografije: pixabay.com; T.P.Ć.