Osnovna škola “Janoš Aranj” u Trešnjevcu, koja pokriva pet naselja kanjiške opštine, a karakteristična je po tome što se nastava na mađarskom jeziku u svih osam razreda obavlja u matičnoj školi ub Trešnjevcu i izdvojenim odeljenjima u Oromu i Totovom Selu, proslavila je Dan škole. Škola nosi ime po istaknutom mađarskom pesniku Janošu Aranju (1817-1882).
Svečani program učenika na dan rođenja Janoša Aranja priređen je u Trešnjevcu, gde su đacima i prosvetarima praznik čestitali predsednik nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine Jene Hajnal i predsednik kanjiške opštine Robert Fejstamer, a pročitana je i pristigla čestitka potpredsednika Pokrajinske vlade i resornog sekretara za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice AP Vojvodine Mihalja Njilaša.
Direktor škole, Atila Vajda potseća da škola obeležava 203. godišnjicu od rođenja Janoša Aranja.
– Veliki maađrski pesnik Janoš Aranj je nama postavio cilj da budemo što bolji u našem radu sa decom. U našoj školi trenutno ima 248 učenika, i nažalost to je za 100 učenika manje nego pre pet godina. Ipak, mogli smo da sačuvamo broj odeljenja u sve tri škole gde nastavu držimo na mađarskom jeziku u osam razreda – predočava Vajda.
Škola „Janoš Aranj“ je specifična po tome što se u njoj nastava održava samo na mađarskom jeziku, jer u naseljima Trešnjevac, Orom, Totovo Selo, Doline i Novo Selo živi uglavnom stanovništvo mađarske nacionalnosti.
– Iz tog razloga nastava je u našoj školi samo na mađarskom, ali mi dobru bratsku saradnju ostvarujemo sa Osnovnom školom „Sveti Sava“ iz Subotice. Oni dolaze u našu školu, i mi idemo kod njih tako da deca koja kod kuće i u našoj školi pričaju samo mađarski kroz tu saradnju uče srpski jezik, a njihovi vršnjaci iz subotičke škole uče mađarski – kaže direktor Vajda.
U ozdvojenom odeljenju škole u Oromu u prethodnom periodu su izvršena ulaganja u cilju energetske efikasnosti, jer je u celosti zamenjena stolarija i potreba ima najviše za ulaganja u nabavku savremenih nastavnih sredstava. U Trešnjevcu, gde je i najviše đaka, gde je prethodnih godina ulagano u rekonstrukciju objekta usled nastale havarije, potrebno je još uraditi izolaciju objekta, dok u Totovom Selu uz manjih poteškoća sa vlasničkim odnosima nedostaje fiskulturna sala koju bi trebalo izgraditi, ne samo za potrebe đaka nego i sela.
– Iako smo seoska škola po rezultatima koji se postižu u obrazovnom radu, na istom smo nivou kao ostale škole iz većih mesta. To se vidi i prilikom odlaska na takmičenja na višem nivou i godišnje nekoliko učenika uspeva da se plasira na republička takmičenja. Rezultata ima ne samo u takmičenjima koje organizuje Ministarstvo prosvete, nego i na takmičenjima koja organizuju mađarska udruženja. Trenutno imamo dovoljno stručnih kadrova za organizovanje nastave, ali dešava se da iskrsnu i manje poteškoće, kao što je sada srećna okolnost da su nam tri prosvetne radnice očekuju bebe pa smo morali naći odgovarajuću zamenu, što je malo teže zbog toga što je upošljavanje na određeno vreme – ukazuje direktor Vajda.
Predsednik kanjiške opštine Robert Fejstamer kaže da lokalna svake godine nastoji da izađe u suret i podrži razvojne projekte OŠ „Janoš Aranj“, koji su ostvarljivi. Fejstamer potseća da je obnovljena zgrada škole u Trešnjevcu kada je došlo do nezgode, ali se i u narednom periodu planira ulaganje u izolaciju i krečenje. Vidljiva su ulaganja izvršena u Oromu, a predsednik opštine najavljuje da će u Totovom Selu biti izgrađena fiskulturna sala, što će biti najveći obim ulaganja u objekte u obrazovanju na teritoriji opštine Kanjiža.
M. Mitrović
Foto: M. Mitrović